Žitarice

HELJDA (Lat. Fagopyrum, engl. buckwheat)
Iako se gotovo uvijek heljda spominje uz žitarice, ona u biti, botanički gledano, spada među zeljasto povrće, kod kojeg se koristi nama poznata sjemenka, zato ju u ovoj seriji i svrstavamo među žitarice. Porijeklom je iz Azije, gdje se najviše uzgaja na području Rusije.
Zrno koje se koristi za ljudsku prehranu je trokutastog oblika, može se kuhati kao riža, oguliti i onda pripremiti u obliku heljdine kaše (za juhe i popečke), ili se može samljeti i na taj se način dobije kvalitetno brašno za pripremanje palente ili vrlo ukusnog kruha i peciva (kao dodatak brašnu drugih žitarica). Naime, kada se pšeničnom brašnu nadodaje heljdino, tijesto postaje nježnije kao da je u njemu dosta maslaca.
Zrno heljde je vrlo bogato hranjivim sastojcima, a po vitamininskom sastavu sliči žitaricama (dakle, bogato je vitaminima B skupine). Mnogi ga po prehrambenim vrijednostima cijene više od riže. Veoma je lako probavljivo.

Upotreba u mix (brašno od heljde)
Upotreba do 25% u mix-u,proizvod bogat ugljikohidratima .Brašno od heljde je jedan od rijetkih sastojaka koji sadrži puno ugljikohidrata a nesadrži vlakna te kao takav može poslužiti za pojačavanje instant reakcije bez bozajni usporavanja probave ribe.


PROSO (Lat. Panicum miliaceum, engl. millet)
Postoje mnoge vrste prosa, no uobičajeno proso čije je ime i na drugim jezicima upravo "proso" (ruska riječ op. aut.), dolazi iz Egipta ili iz Arabije. Obilato se koristi u zemljama Dalekog Istoka, naročito u Kini i Indiji.Proso je veoma zdrava žitarica, ne samo po bogatstvu svojih prehrambenih vrijednosti, nego i zato što je ono rijetka lužnata žitarica. Bogato je magnezijem i željezom.Pomaže pri regeneraciji crijevne flore. U izvornom obliku proso je obavijeno veoma tvrdom vanjskom ovojnicom, koju treba oljuštiti prije uporabe, jer u takvom obliku proso mogu koristiti samo ptice zbog velikog postotka neprobavljive celuloze. Na našem se tržištu može nabaviti i oljušteno proso.
Proseno brašno se može koristiti uz druga brašna i za "vezivanje" jela umjesto bjelanjka, budući da sadrži u velikim količinama dobro topljiva vlakna koja tom brašnu daju odlično svojstvo vezivanja.

Upotreba u mix(mljeveni proso)
Upotreba do 25% u mix-u.Bogat ugljkohidratima,željezom i mineralima.

RAŽ (Lat. Secale cereale, engl. rye)
Raž vjerojatno potječe iz Turske ili Afganistana, gdje još i danas raste u divljini.Raž je dugo vremena bila smatrana korovom i stočnom hranom. No, to je žitarica bogata mineralima, naročito kalijem, fosforom i magnezijam, te kao i ostale žitarice sadrži vitamine B kompleksa i vitamin E.
Raž je žitarica koja je najsličnija pšenici po izgledu i po strukturi. Jedino te dvije žitarice se mogu koristiti bez ikakve prerade, pošto nemaju vanjski zaštitni sloj - pljevu.

Upotreba u mix (raženo brašno)
Upotreba do 20% u mix-u. Bogat ugljkohidratima,željezom,mineralima,vlaknima i kvalitetnim biljnim proteinom te odlična vezna komponenta u mix-u.Boile u kojim sam ga koristio preko 10% su bile jako teške i nisam mogao napraviti pop-up boile pomoću pluta jer bi morao toliko dozirati mljeveni pluto da se mix nebi mogao rolati.

ZOB (Lat. Avena sativa, engl. oats)
Zrno zobi je među žitaricama najbolji izvor kalcija, koji zajedno s drugim mineralima (P, Fe, K, Mg, Zn) doprinosi zdravlju zubiju i kostiju. Osim toga, to je žitarica koja sadrži najviše masnih kiselina (oleinsku i linolensku) koje su raspoređene u izvrsnom omjeru. Bogata je i vlaknima. Sastav ugljikohidrata unutar zobi je takav (škrob i vlakna), da se oni sporo probavljaju i sporo ulaze u krv, čime se osigurava stalan izvor energije, bez naglih promjena šećera u krvi i hipoglikemičnih stanja, kao što je to slučaj kod rafinirane hrane. U zobenim pahuljicama je energija koncentrirana u manjem obujmu jer zrna u takvom obliku sadržavaju minimalne količine tekućine.

Upotreba u mix (brašno od zobi)
Upotreba do 20% u mix-u. Bogat ugljkohidratima, mineralima,vlaknima, vitaminima (A, B1, B2, B3, B5, B6, E) i kvalitetnim biljnim proteinom.Brašno od zobi je izrazito laku i ako se upotrebi sa drugim komponentama koje su također lagane boila može proplivati(u mom slučaju je bilo krill brašno i kazein u pitanju).

RIŽA (Lat. Oryzia sativa, engl. rice)
Postoje mnogobrojne vrste riža. Spominje se njih više od 1000. No sve one se mogu podijeliti u dvije skupine: indijsku, u koju spadaju duguljaste vrste, te japansku, koja sadrži okruglastu rižu. Riža se prvobitno uzgajala u Indiji, no danas predstavlja najkorišteniju žitaricu svijeta. Kina i Indija prednjače u svjetskoj proizvodnji riže. Prilikom kuhanja riža dugog zrna se bolje očuva cijela i manje se ljepi, dok je riža okruglog zrna mekša, vlažnija i ima tendenciju ljepljenja. Riža, poput prosa, spada u lužnate žitarice. U usporedbi s ostalim žitaricama, riža ima najveću energetsku vrijednost.
Smeđa, integralna riža je prehrambeno mnogo vrijednija od bijele riže. I kod ove je žitarice čovjek učinio svoju klasičnu pogrešku: plod, koji je u prirodi izrazito vrijedan i bogat važnim hranjivim tvarima, kroz procese rafiniranja se bitno osiromašuje, što dovodi do cijelog niza problema vezanih uz korištenje rafinirane hrane.
Po hranjivoj vrijednosti , paraboiled riža spada imeđu integralne (smeđe) i bijele riže. Priprema se posebnim postupkom parenja i tlačenja da bi se sačuvale hranjivi sastojci. Naime, dok je riža još u ljusci, ona se namače, pari i suši kako bi se u tom procesu, prije ljuštenja, "natjerao" prelazak hranjivih sastojaka iz ljuske u jezgru. Stoga ukoliko recept zahtijeva bijelu rižu koristite rađe paraboiled. Bjelančevine iz riže važno je slagati i združivati s onima iz mahunarki, čime dobivamo cjelovit unos svih potrebnih aminokiselina. Riža je bogata i mineralima, naročito fosforom i kalijem, a sadrži i Mg, Ca, Mn, Fe, Cu, Zn i druge minerale. Od vitamina najviše ima vitamina E, posebice u klici, te skoro sve vitamine B skupine u ovojnici. Kod nas možete nabaviti: integralnu rižu duguljastog i okruglastog zrna, parbolied rižu, bio-integralnu rižu, rižine integralne pahuljice, rižine obične pahuljice, čoko-rižu, i to u pakiranom obliku i rinfuzo, te pakirani rižot fantasia i rinfuzo basmati rižu.

Upotreba u mix (rižino brašno).
Upotreba do 20% u mix-u.Od svih gore navedenih komponenata rižu sam najmanje koristio te nemam velikih saznanja osim da daje tvrdoću boili i da je tehničkih karakteristika sličnih soji osim što malo slabije veže i teže je probavljiva.



Žitarice se često koriste u mamcima samo radi njihovih tehničkih karakteristika i samo da se popuni praznina između bjalančevina što je totalno krivi pristup,Ono što je praksa pokazala govori da bez upotrebe kvalitetnih biljnih brašana nema kvalitetnih mamca.Iz osobnih iskustava mogu reći da sam nekad puno više i veće ribe lovio sa boilama bogatim ugljikohidratima nego bogatim bjelančevinama ali isto tako i doživio neuspjeh,ponekad čak i na istoj vod ali zato i volimo ribolov,jer je nepredvidiv.
Ono što je zajedničko gore navedenim žitaricama je nevjerovatna instant rekcija.To pripisujem činjenici da šaran u svojoj okolini nema takav prirodni izvor hrane bogate ugljikohidratima i biljnim proteinom te ga kao takvog puno brže prihvaća nego bjelančevine.Ugljikohidrati šaranu znače energiju tj. oni su izvor energije jer unatoč tvrdnjama nekih ribolovaca šaran može probavljati ugljikohidrate(neke sporije,neke brže),to su dokazala istraživanja i o tome se nemože polemizirati niti to osporiti.Vlakna koja se naleze u biljnim brašnima pospješuju probava kako kod čovjeka tako i kod ribe ali je i uspore ako se pretjera sa vlaknima.Sve ovo gore u principu se može skratiti na nekoliko rečenica koje bi glasile.
Bez....nema....
Ovo...dobro....ali ne u velikim količinama
Baš ove dve rečenice su me dovele do jednog jednostavnog zaključka a to je upotrijebiti izbalansirani mamac. Objašnjenje;ako želiš uloviti manje riba ali da su velike koristit ćeš boile bogate ugljikohidratima jer debele ribe nemaju toliku potrebu za bjelančevinam kao male,isto tako ćeš koristit boile bogate bjelančevinam ako želiš loviti više i manje ribe a ako želiš spoj instant reakcije i konstante bilo u količini ili težini najjednostavniji i najbolji način je korištenje izbalasiranog mamca.Sa takvim mamcem češ loviti najbolje jer riba ga brzo prihvaća i kasnije ga neodbacuje a lov velikih riba na jezerima koja nisu bogata kapitalnim šaranom uvelike ovisi o konstantnom ulovu tj. debela (stara) riba će kad tad biti na udici ako konstantno loviš,ako je u toj vodi ima.Sve ovo mnogima od vas će zvučati nevjerovatno jer 99% velikih šarana ulovljenih na Finzuli,Bageru,Šumbaru i sličnim jezerima je ulovljeno na boile bogate bjelančevinama ali zaboravljaju da su ta jezera bogata kapitalnim šaranom a puno je lakše uloviti veliku ribu ako ih u tom jezeru pliva 100 nego da ih pliva 20,zar ne.Tu veliku brojku kapitalnih šarana i gore rečenicu da boile bogate bjelančevinama love puno ali manjih ribe bi spojio u jednu i dobio bi onu koja glasi;Ako u jezeru pliva puno velikih šarana,ako nema mnogo deverike i rogana,ako jezero nije bogato prirodnom hranom,ako se dugo godina peca sa boilom onda će svaka boila kad tad donijeti veliku ribu,u tom slučaju treba koristiti mamac koji količinski najviše lovi ali ako okolnosti nisu kao navedene onda hranjiva vrijednost mamca i tehniče osobine mamca maksimalno dolaze do izražaja a niti jedno nije moguće postiće u traženoj vrijednosti ako u mamcu nema komponenti bogatih ugljikohidratima.


Izvor inf.
Int.str. Bio Terra